Što je Mindfulness?

Mindfulness (u našem prijevodu „puna svjesnost“, „usredotočena svjesnost“ ili „pomnost“) znači obratiti pozornost na određeni način: namjerno – svjesno, na sadašnji trenutak i bez prosudbe – na otvoren i neosuđujući način (Jon Kabat-Zinn).

Naglasak je na prihvaćanju stvari onako kako se pojavljuju bez inzistiranja da bi morale biti drugačije. Kao što samo ime kaže „usredotočena“, u tim vježbama uvijek imamo neki objekt pozornosti – to može biti disanje, tjelesne senzacije (npr. lupanje srca, trnci u rukama,…), misli, zvukovi, događaji oko nas i sl. Smisao usmjerene svjesnosti jest u opažanju bez osuđivanja i u suosjećanju prema samome sebi.

Postoje tri ključne karakteristike mindfulnessa: namjera, pažnja i stav. Osobe koje prakticiraju mindfulness pokazuju namjeru da budu prisutne. Usmjeravaju pozornost i pažnju na sve što se događa oko njih te njeguju poseban stav s takvom pažnjom – neosuđujući, strpljiv, pouzdan i otvoren.

Postoje tri koraka u postupku podučavanja usredotočenoj svjesnosti: (1) educiranje o konceptu, (2) podučavanje meditacije disanja i (3) podučavanje varijacija usredotočene svjesnosti.

Formalna vs. neformalna praksa usmjerene svjesnosti

Postoji formalna i neformalna praksa usmjerene svjesnosti. Formalna praksa podrazumijeva prakticiranje formalnih vježbi u određeno doba dana u kojem je potrebno zaustaviti sve aktivnosti, zauzeti poseban položaj tijela i neko vrijeme namjerno usmjeriti pozornost na disanje. Primjeri formalnih vježbi usredotočene svjesnosti su svjesnost tijela, joga, meditacija hodanja, itd. Redovito vježbanje formalnih vježbi jača mišiće koncentracije i pažnje na duže razdoblje.

Neformalna praksa podrazumijeva uključivanje usmjerene svjesnosti u dnevnu rutinu bivajući svjestan sve što se radi u datom trenutku, kao na primjer svjesno jedenje, svjesno pranje zubi, tuširanje i slično.

Obje razine su vrijedne i izazovne na svoj način i one se zapravo nadopunjuju. Iz tih razloga, preporuka je da se vježbaju zajedno. Ako želite povećati življenje u sadašnjem trenutku ili povećati voljnost za istraživanje unutarnjeg svijeta (npr. misli, osjećaji, tjelesne senzacije, itd.), odnosno biti u većem kontaktu s njim, vjerujem da vam mindfulness vježbe u tome mogu pomoći.

Neke dobrobiti mindfulness meditacije:

  • Smanjuje psihološki distres – niža razina zabrinutosti, depresivnosti, ljutnje i brige
  • Smanjuje ruminaciju – proces povezan sa sniženim raspoloženjem i ostalim simptomima poremećaja raspoloženja
  • Stres – smanjuje glavne pokazatelje kroničnog stresa
  • Poboljšava koncentraciju, donošenje odluka i svijest o sebi