Mitovi o mindfulness-u
Unatoč znanstveno dokazanim dugoročnim učincima meditacije usmjerene svjesnosti, na fizičko i mentalno zdravlje općenito, postoje ljudi koji su još uvijek pomalo oprezni kada čuju riječ „meditacija“. Stoga vas želim upoznati s najčešćim mitovima o mindfulness meditaciji:
Istina je kako je meditacija usmjerene svjesnosti dio budističke tradicije, međutim, usmjerena svjesnost sama po sebi je svjetovna praksa koja njeguje ljudsku sposobnost da obraća pažnju na sadašnji trenutak, na otvoren i ne osuđujući način. Mindfulness predstavlja jednostavnu metodu mentalnog treninga koja ne zahtijeva pripadnost ni jednoj religiji.
Postoje različite vrste i varijante meditacije koje vježbaju različite, tzv. „umne mišiće. Mindfulness pripada meditaciji uvida jer se u njoj obraća pažnja na tijelo i um na određeni način – namjerno, s otvorenim stavom, bez prosuđivanja i bez pokušaja da se to iskustvo promijeni. Što god da se događa u tijelu (senzacije, okusi, mirisi, zvukovi), umu (misli, slike ili predodžbe) ili u okolini (vidni, slušni, okusni, taktilni i drugi podražaji), zadatak osobe je jednostavno to primijeniti, odnosno dobiti uvid u njih u trenutku opažanja.
Vježbanje mindfulness meditacije ne odnosi se na zaustavljanje ili izbjegavanje misli, kao ni na pružanje otpora. Svrha je postati svjesniji prirode i obrazaca vlastitog uma– misli, emocija i tjelesnih senzacija. Kontinuiranom i redovitom vježbom osoba postaje svjesnija što ju odvlači od zadatka, bez obzira je li zadatak meditacija, dovršavanje profesionalnih obaveza ili pak obavljanje svakodnevnih, rutinskih zadataka. Saznanje da um luta te nježno vraćanje pozornosti na odabrani objekt/zadatak, bit je meditacije usmjerene svjesnosti.
Ne mora se sjediti prekriženih nogu za vrijeme meditacije, iako osoba to može učiniti ako želi. Meditirati se može u bilo kojem položaju – sjedećem, stojećem, ležećem ili pak tijekom hodanja. Osim što ne zahtijeva posebnu opremu ni dodatne rekvizite, usredotočena svjesnost se može prakticirati tijekom svake aktivnosti – u autu, autobusu, tijekom pješačenja ili pak u vlastitom domu. Biti „svjestan“, odnosno „mindful“ može se svagdje i u bilo kojem trenutku.
Mindfulness meditacija nije složena, nije ni „uspješna“ ili „neuspješna“. Iskustvo prakticiranja iste meditacije svaki dan, može biti, što često i jest, iznova novo iskustvo. Čak i kada se čini teškom, uči se nešto vrijedno o radu vlastitog uma koje se može produktivno iskoristiti za ostvarivanje ciljeva. Postoje meditacije različite duljine trajanja. Prakticiranje usmjerene svjesnosti ne mora uzimati mnogo vremena, no određeno strpljenje i trud su nužni. Postoje brojne kratke mindfulness vježbe usmjerene na kratkoročno smanjivanje stresa. Uz formalne, postoje i neformalne mindfulness vježbe ili tzv. „svakodnevna meditacija“. Ona uključuje namjerno usmjeravanje pažnje na obavljanje svakodnevnih, rutinskih zadataka, kao što je, na primjer, jedenje, tuširanje, pranje zubi i sl., na otvoren i prihvaćajući način.
Meditacija usmjerene svjesnosti nije umjerena na usvajanje lažnog pozitivnog stava prema životu. Ona jednostavno stvara oblik mentalne jasnoće koja pomaže uživanju u životu i postizanju ciljeva.